Sveta Hildegarda iz Bingena (1098.– 1179.), “njemačka proročica”, kako su je nazvali njezini suvremenici, jedna je od najneobičnijih i najfascinantnijih žena svih vremena. Bavila se medicinom i prirodnim znanostima, pisala je i skladala pjesme, a izmislila je čak i vlastito pismo. Aktivno je sudjelovala i u političkim i društvenim strujanjima svojega vremena, propovijedala je o Bogu i bila na glasu zbog svoje mudrosti te su joj po savjet dolazili kraljevi, svećenici, redovnice i redovnici, kao i obični pučani. Ova iznimna, kulturno i društveno osviještena žena propovijedala je na trgovima i crkvama, dopisivala se s papama, biskupima, carevima i pučanima. Krhka fizičkoga zdravlja, bila je obdarena viđenjima, a postoje i brojna svjedočanstva o njezinim proroštvima i čudima.
Utemeljila benediktinske samostane na Rupertsbergu (između 1147. i 1150. god.) te u Eibingenu kraj Rüdesheima (1165. god.).
U svojim spisima sveta Hildegarda među ostalim pruža i mnoštvo savjeta o prehrani i bogatstvu što ga sadrže namirnice, a njezina su otkrića i danas, 800 godina kasnije, vrlo aktualna. Ova benediktinska proročica, književnica i skladateljica napisala je brojna vrijedna dijela iz područja medicine, psihologije, poezije, glazbe, teologije, psihoterapije i božanskih vizija.
Napisala je trilogiju: Spoznaj putove (Scivias, između 1141. i 1151.), Knjiga životnih zasluga (Liber vitae meritorum, između 1158. i 1163.) i Knjiga Božjih djela (Liber Divinorum operum, između 1165. i 1174.).
Autorica je i medicinskih, odnosno prirodno filozofijskih djela, O prirodi (Physica) i Uzroci i liječenje (Causae et curae), nastalih između 1150. i 1158.
Glazbena djela: Simfonija sklada nebeskih objava (Symphonia harmoniae caelestium revelationum, ukupno 77 djela, među kojima 43 antifone, 18 responzorija, 7 himana, 7 sekvenci i drugih liturgijskih i pobožnih skladbi), liturgijska drama Red vrlina (Ordo virtutum), nastala 1150. ili 1151.
Njene recepture bile su tajne 800 godina, dok liječnik dr. Gottfried Hertzka, bježeći od nacista, nije došao u Konstanz. Postao je prvi čovjek koji je pročitao Hildegardine knjige.
Trebalo mu je 20 godine da ih prevede s latinskog jezika na njemački i tako svijetu dade niz vrijednih lijekova. Osam i pol stoljeća nakon smrti ove svetice, znanost potvrđuje djelovanje lijekova koje je Sveta Hildegarda spoznala putem vizija.
Iako osobno nikada nije prakticirala medicinu, za sobom je ostavila spise za oko 2000 ljekovitih pripravaka. Njen holistički pristup gledao je na čovjeka kao cjelinu. Ljudima je poručila:
“Mnogi od vas traže lijekove, ali bitno je da krenete od sebe, jer su mnoge vaše fizičke bolesti manifestacija psihičkih povreda. Oprostite i krenite dalje.“
Papa Ivan XXII. proglasio je Hildegardu 1326. blaženom, a papa Benedikt XVI. potvrdio je 2012. njezinu svetost i proglasio ju crkvenom naučiteljicom.